20.06.2022

FESTIVAL LAVANDE

Lipanj je mjesec lavande. Uz sunce, ugodan miris lavande i puno dobro volje osobe starije životne dobi izradile su prekrasne košarice, vjenčiće i buketiće od lavande.

U sklopu projekta Usluge usmjerene povećanju kvalitete života starijih osoba na području Općine Donja Voća Udruga Mentor na radionicama je izrađivala ukrase od lavande. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Lavanda (lat. Lavandula) je višegodišnja biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Raste kao polugrm, uzgaja se zbog svojih cvjetova intenzivnog mirisa.

Lavandu, jednu od najomiljenijih biljaka iz obitelji metvica, možemo pronaći diljem Mediterana pa i u dalekoj Africi te Indiji, a podrijetlo joj seže iz današnjeg Irana, odnosno stare Perzije. Zaštitni je znak Provanse, pokrajine u Francuskoj čije mnogobrojne plantaže krasi upravo ova biljka. Branje lavande, kako u Provansi, tako i u našoj Dalmaciji, predstavlja turističku atrakciju i poseban doživljaj za sve ljubitelje ove biljke najčešće ljubičaste boje i opojnoga mirisa. Sadi se na plantažama, u vrtovima, a krasi i mnogobrojne balkone te javne površine.

Despik, despić, trma, levanda, lavandl ili lefendel, odnosno lavanda, biljka je iz porodice Lamiaceae, a potporodice Nepetoideae. Životni vijek lavande iznosi tridesetak godina, a raste u obliku poluloptastog grma. Stabljika joj je kratka, deblja i iznimno razgranata od vrata korijena. Često se uzgaja u dekorativne i estetske svrhe, a njezini cvjetovi su se od davnih vremena koristili u kupkama vjerujući u okrepljenje duše i tijela. Danas se koristi i kao začin, za zdravlje i ljepotu, u modernoj medicini, farmaciji i kozmetičkoj industriji.

Vrste lavande

Danas postoji otprilike 48 vrsta lavande, a najznačajnije, koje se ujedno i najviše uzgajaju su prava lavanda ili engleska lavanda, francuska, španjolska, portugalska te hibridna koja je nastala miješanjem dvije prethodne. Međusobno se vrlo lako križa te ni ne čudi postojanje mnogih varijacija unutar vrste.

Pravu lavandu ili kako se još naziva, englesku lavandu, možemo pronaći na beskrajnim poljima lavande u Provansi. Proizvodi manje količine eteričnih ulja, a često se koristi i za ulogu tzv. ''žive ograde'' jer će nakon svakoga šišanja i dalje tvoriti lijepu i gustu ogradu. Ako želite što višu ogradu, onda je ova vrsta lavande najbolji izbor za Vas. Lavandula angustifolia ima nešto uže, sivozelenkaste i dlakave listove, a cvjetovi su kraći od kasnijih vrsta te su buketi koji su često traženi. Suhi cvijet se koristi u kulinarstvu i kozmetici. Križanjem ove lavande nastale su ostale podvrste i hibridi. Nazvana je i lijepom lavandom. Sorte ove lavande cvatu ranije od ostalih. Poznata je po iznimno slatkom okusu.

Francusku lavandu možemo prepoznati po nazubljenim listovima koji su nešto kraći, širi i deblji nego u obične lavande. Cvjetovi francuske lavande su intenzivne ljubičaste boje. Čest je ukras u teglicama na balkonima, ali je pogodna i za plantažnu sadnju. Lavandula dentata, ako ima dobre uvjete, može rasti čak i tijekom cijele godine. Bez obzira na naziv, dolazi iz Španjolske.

Španjolska lavanda ili Lavandula stoechas je poznata kao lavanda leptir upravo zbog listova koji rastu na vrhu stabljike i podsjećaju na leptira koji je sletio na cvijet. Za nju se često koristi i naziv ''lavanda sa zečjim ušima''. Zbog duge cvatnje i široke lepeze boja, španjolsku lavandu možemo često ugledati u vrtovima. Treba imati na umu da su neke vrste eteričnog ulja lavande otrovne te upravo zbog toga bavljenje ovakvom vrstom posla traži izvrsnu educiranost.

Portugalska lavanda ili Lavandula spica raste na područjima Mediterana. Iznimno jakoga mirisa i svijetlo ljubičaste boje.

Hibridna lavanda ili Lavandin (Lavandula x intermedia) je hibrid engleske i portugalske lavande. Riječ je o velikom i zbijenom grmu koji je uvelike otporan na vanjske uvjete. Visok je od 80 do 100 cm, promjera većeg od 150 cm. Listovi su joj slabo dlakavi. Plodovi hibridne lavande nisu upotrebljivi. Cvijet hibridne lavande je sličan cvijetu prave lavande. Hibridna lavanda je malo zahtjevnija od ostalih te će najprije uspjeti na dubokom i plodnom tlu. Njezino ulje je jakoga i oštrog mirisa pa se koristi u proizvodnji deterdženata i sapuna. Mogu se pronaći ružičaste i bijele lavande ove vrste. Hvarska lavanda, tzv. budrovka je također nastala križanjem te zbog drugačijeg kemijskog sastava ulja ne djeluje smirujuće. Daje više ulja, ali je slabije kvalitete.

Sadnja

Lavandu je poželjno saditi u listopadu, iako je to moguće sve do kraja ožujka. Sade se samo dobro razvijene sadnice. Lavanda je biljka koja ne traži posebne uvjete da bi uspjela u rastu i razvoju, a uspijeva i na tlu slabije kvalitete koje mora biti dobro obrađeno i dublje prokopano.

 

Sadi se uz biljke koje traže slične uvjete za rast i razvoj, primjerice ruže. Naravno, potrebno je paziti da razmak među biljkama bude dovoljan kako bi se svaka od kultura mogla razviti. Također, važno je da pretkultura koja je zasađena na određenoj površini i na koju dolazi lavanda ostavi tlo bez korijena. Budući da je mlada biljka osjetljiva na primjenu herbicida, ne preporučuje se saditi na mjesto gdje je bio posađen kukuruz prije nego što prođu tri godine.

Vrijeme sadnje

S obzirom na to da se razvija i raste u mediteranskim krajevima, voli sunce, toplinu, zaklonjenost od vjetra. Također, sve je učestalija i sadnja lavande u hladnijim, kontinentalnim krajevima. U kontekstu toga, iznenađuje činjenica da lavanda uspijeva preživjeti i -20°C, a isto tako izvrsno podnosi i sušna razdoblja.

U Hrvatskoj je najveći proizvođač lavande otok Hvar s najviše sunčanih dana u godini. Takvi vremenski uvjeti najbolje pogoduju ovoj biljci koja je odlično mjesto ispaše pčelama. Iznimno visoka temperatura i sunčeve zrake, pomažu lavandi da skupi eterična ulja. Njezin intenzivan miris dolazi upravo od njezinih eteričnih ulja koja se dobivaju destilacijom cvijeta lavande.

Sadnja u vrtu

Lavandu se često može primijetiti kao ukras mnogih privatnih vrtova, ali i javnih površina. Sadi se kao ''živa ograda'' ili kao samostalan grm. S obzirom na visinu ograde koju želite, možete birati među različitim vrstama lavande. Za najvišu ogradu sadi se hibridna lavanda, a za nešto nižu engleska ili prava lavanda. U vrtu cvate dva puta u godini, a važno je da su joj osigurani uvjeti za rast i razvoj, poput vode, topline, zaklonjenosti od vjetra i svjetlosti. S obzirom na boju, dugi cvat i prekrasni omamljujući miris vrtovima daje na atraktivnosti, a privlače i leptire i pčele, dok nametnike tjera.

Sadnja na plantažama

Sadnja lavande na plantažama se vrši ručno ili mehanički, dok je prosječni broj sadnica po hektaru zemljišta od 600.000 do 900.000 sadnica. Naravno, potrebno je paziti na razmak između sadnica jer razmak između sadnica engleske lavande i sadnice hibridne lavande neće biti isti jer veliki i zbijeni grm hibridne traži mnogo više prostora.

Sadnja u posudama

Za dobar uzgoj lavande u posudicama i teglicama potrebno je biljci priuštiti dnevno svjetlo i češće zalijevanje (uvijek i samo po zemlji, a ne listovima ili cvijetu). Biljku je potrebno često zagnojiti gnojivom s produljenim djelovanjem. U posudicama je bolje saditi manje sorte prave lavande jer njihovi grmovi nisu pretjerano bujni. U slučaju ekstremno niskih temperatura, biljku je potrebno unijeti na neko toplije mjesto.

Sadnja u stakleniku

Lavanda inače cvjeta od 3 do 4 mjeseca, a u stakleniku se to vrijeme skrati na nekih dvadesetak dana. Puni cvat lavande traje 6-8 dana i tada cvjetovi sadrže najbolja eterična ulja. Tlo mora imati određenu pH vrijednost da bi sadnja bila uspješna. Dakle, zemlja ne smije biti kisela. Idealna početna temperatura je od 15 do 18°C, a kasnije od 7 do 12°C. Kasnije je lavanda znatno otpornija na temperature. Kišna i vlažna razdoblja tijekom cvata mogu smanjiti udio eteričnih ulja i do 50% te tako nastaje značajnija šteta.

Uzgoj

Prava lavanda se najčešće razmnožava sadnicama koje su dobivene od sjemena, a sjeme lavande je klijavo tri do četiri godine. Lavanda se razmnožava i zelenim sadnicama te klonovima.

Postavljanje položnica lavande je jedan od najučinkovitijih načina razmnožavanja hibridne lavande, a vrši se u proljeće kada prestanu mrazovi. Biljke je potrebno zagrnuti zemljom do visine 30 cm i omogućiti im dovoljno vlage do jeseni i prvih kišnih dana kada se zemlja odgrne. Tako se može dobiti od 100 do 150 položnica koje se koriste za daljnju sadnju.

Zalijevanje

Prevelike količine vode štete ovoj biljci opojnoga i intenzivnoga mirisa koju najprije možemo pronaći u pojasu Mediterana.

Nakon sadnje, biljku je potrebno zalijevati jednom, eventualno dva puta tjedno. Kasnije, lavanda zahtijeva mnogo manje vode, svaka dva do tri tjedna. Nakon razvoja cvijeta, poželjno je lavandu zalijevati jednom do dva puta u tjednu.

Prihrana

Lavandu nije potrebno mnogo prihranjivati s obzirom na kamenjar i krš u kojemu najbolje uspijeva. Svaka pretjerana briga itekako može štetiti ovoj biljci.

Rezidba

Redovna rezidba je potreba i zbog vizualnog efekta, ali i zbog preranog starenja ako ne dođe do rezidbe.

Održavanje ove biljke provodi se redovnom rezidbom kako bi se dobio gust grm. Obrezivanje se vrši u prvoj godini vegetacije krajem svibnja na desetak centimetara te u drugoj godini na 15 cm. Iza toga rezidba više nije potrebna, nego se svake naredne godine šiša dva puta.

Kako se grmovi lavande koja ima životni vijek 30 godina sve više prorjeđuju, potrebno je grmove nadopuniti novim i mladim sadnicama. Pri rezidbi se nikada ne dira u staro drvo jer onda ono neće dati mladice.

Zaštita od bolesti

Tri napasnika koji su izraziti neprijatelji lavande su pjegavost lišća, trulež korijena i sušenje stabljike lavande.

Pjegavost lišća lavande

Sivo-bijele fleke s ljubičastim prstenom čest su simptom ove bolesti, a mogu uzrokovati sušenje ili nekrozu lišća. Ove bolesti se možete riješiti uz pomoć fungicida, odnosno biocidnih kemijskih spojeva koji su namijenjeni suzbijanju ili sprječavanju uzročnika biljnih bolesti.

Trulež korijena

Uzročnik ove bolesti je pseudogljiva koju karakterizira iznimno brzo širenje, a zbog koje dolazi do venuća biljke i naglog sušenja. Suzbijanje ove bolesti se također provodi uz pomoć fungicida.

Sušenje stabljike lavande

Posredstvom ove bolesti javljaju se smeđe, sive i crne fleke na stabljikama koje se vremenom suše. Suzbijanje se provodi preventivno upotrebom fungicida. U sva tri slučaja potrebno je ukloniti zaražene biljke.

S obzirom na to da se eterična ulja lavande koriste protiv raznih moljaca i štetnika, ona sama nema mnogo prirodnih napasnika.

Zelena uš

Lavandu ponekad napadne i zelena uš koja uzrokuje žućenje lišća. Suzbijanje se provodi preventivno i koriste se razni insekticidi.

Berba i skladištenje

Lavanda svoj puni rast dostiže u trećoj godini, a za branje je spremna kada se otvori prva polovica cvjetova na stabljici. Često se preporučuje mehanička žetva. Potrebno je paziti na vrijeme žetve kako velike vrućine ne bi naglo osušile lavandu koja je obrana.

Žetva se obavlja ili u ranim jutarnjim satima i u kasnim večernjim satima. Također, nije dobro vršiti žetvu ako je biljka zadržala vlagu. Znači, potrebno je sačekati barem tri dana nakon kišnog dana da se ne bi smanjila kvaliteta eteričnih ulja. Ako se žetva obavlja rano ujutro, treba pričekati da nestane rosa s biljaka.

Sušenje

Suha lavanda se često stavlja u vrećice te se kasnije te vrećice stavljaju u ormare s ciljem otjerivanja moljaca. Peteljke lavande se stapaju u male svežnjeve, okrenu se naopako i tako se suše otprilike dva tjedna. Ono što možete i sami napraviti je da cvjetove lavande uberete, posušite i stavite ih u male vrećice koje možete držati u ormaru s odjećom jer će lavanda vašu odjeću štititi od moljaca i neugodnih mirisa. Osim toga, osušeni cvjetići mogu se staviti u posudicu ili cijelu stabljiku možete staviti u vazu pa će oni u prostoriji širiti predivan miris koji opušta. Suhi cvjetići se mogu staviti i u sapun pripremljen kod kuće ili u neki tekući sapun bez mirisa. Osušena lavanda se skladišti u dobro hermetički zatvorenim staklenkama kako bi se sačuvala od vlage.

Lavanda u kulinarstvu

U kulinarstvu je vrlo česta uporaba čaja od lavande koji se priprema tako da se dvije manje žlice suhih cvjetova lavande preliju s 2,5 dcl kipuće vode. Ovaj čaj djeluje izrazito smirujuće i relaksirajuće. Također, cvijet lavande se često koristi kao dekorativni ukras na svadbenim te ostalim tortama. U tu svrhu najviše se upotrebljavaju takozvane vunaste lavande koje se najviše koriste za aranžiranje.

Nadalje, ako jelu želite dodati poseban okus, začin od lavande stavite na sami početak kuhanja kako bi vaše jelo upilo sve arome.

Lavandom možete začiniti meso i ribu, ali i pripremiti razne kreme za torte i kolače. Pri korištenju lavande treba paziti na doziranje, upravo zbog intenzivnog mirisa i okusa. Također, lavanda se iznenađujuće dobro slaže i s čokoladom. Svakako kušajte i tu kombinaciju!

Lavanda se ne koristi samo u kulinarstvu te u dekorativne i estetske svrhe nego i u razne ljekovite i kozmetičke svrhe. Često se na račun eteričnih ulja iz lavande izrađuju sapuni, mirisne vrećice, eterična ulja, losioni, soli za kupanje, parfemi i kolonjske vode. Svakako se ne smije zanemariti učinak lavande pri detoksikaciji i toniranju kože.

Ako nemate mnogo vremena za brigu o biljkama, želite nezahtjevnu biljku ili jednostavno želite biljku koja će tjerati kukce, a vama divno mirisati, izaberite lavandu i uživajte u svim blagodatima ove biljke zamamnog mirisa i još ljepšega izgleda. Učinit će vaš vrt ili balkon izvrsnom oazom za relaksirajuće miomirisne trenutke.

Ljekovita svojstva

Lavanda je trajna biljka s dugim zelenim stabljikama i ljubičastim cvjetovima. Molekula linalil ester daje lavandi specifičan miris koji nam umiruje mozak pa nije rijetkost da se koristi kako bi bolje spavali. Lavandin miris opušta tijelo i smanjuje osjećaj napetosti i tjeskobe. Svima je dostupna i vrlo je rasprostranjena. Cvate u lipnju kada stabljika dobije ljubičaste cvjetove spremne za branje.

Čaj od lavande smiruje crijeva i želudac jer ulje lavande opušta mišiće u probavnom sustavu pa se smanjuju grčevi nakon jela. Čaj možete pripremiti tako da u šalicu stavite 2 žličice suhih cvjetova lavande i prelijete s 2 dl kipuće vode i ostavite da odstoji 10 minuta, a nakon toga procijedite cvjetove i kad se ohladi, popijte.

Čaj od lavande je dobar kao oblog i za ispiranje rana. U čaj možete namočiti krpicu kojom ćete očistiti i omotati ranu, a lavanda će spriječiti infekciju jer ima antibakterijska svojstva. Za bolji san, napunite raspršivač s vodom i ulijte nekoliko kapljica ulja lavande te pošpricajte malo po jastuku i posteljini. Spavat ćete puno bolje.

Izvor: Lavanda biljka - Moj Vrt

 

galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija
galerija